Kako smanjiti rizike prilikom odbića? Razvoj probavnog sustava teleta 

Jedan od ciljeva uzgoja teladi je smanjiti dob pri odbiću, a to znači dostići prelazak s tekuće na krutu hranu što je ranije moguće. Uspješno odbiće teladi podrazumijeva dobar razvoj buraga. Razvoj buraga je proces koji zahtjeva vrijeme i brigu.

Razvoj buraga

Nakon teljenja, probavni sustav teladi čini samo jedan u potpunosti razvijen  želudac – sirište, to se naziva faza pred preživača. Tijekom ove faze, sirište (četvrti želudac) je najveći dio želučanog kompleksa, zauzimajući oko 70% volumena probavnog sustava.  Kada tele siše mlijeko, ezofagealni žlijeb, mišićna struktura, omogućava mlijeku da prođe izravno u sirište jer burag još uvijek nije potpuno razvijen (Slika 1). U sirištu započinje probava mlijeka zahvaljujući enzimima koji probavljaju bjelančevine, masti i ugljikohidrate koji se apsorbiraju u tankom crijevu. Ako tele pije vodu iz kante, voda ulazi u burag, isto se događa kada telad konzumira suhu hranu, kao što su žitarice i sijeno. Razvoj buraga započinje kada telad jede čvrstu hranu, poput koncentrata bogatog šećerima i škrobom.

Prijelazna faza (razdoblje koje uključuje prelazak iz faze pred preživača u fazu preživača) događa se između četiri i osam tjedana starosti, kada burag počinje preuzimati glavnu ulogu u probavi hrane. Tele obogaćuje svoju populaciju gastrointestinalnih bakterija od procesa rađanja, iz okoliša i hrane. Fermentacija buraga proizvodi HMK (hlapljive masne kiseline), octenu, maslačnu i propionsku. HMK su odgovorne za brz razvoj buraga. Ovisno o konzumaciji hrane (koncentrat ili voluminoza) telad razvija populaciju bakterija sposobnih za probavu te vrste hrane. Razvoj buraga u smislu razvoja organa i epitela te uspostavljanje mikrobiote buraga završava oko 12-16 tjedana života teladi (slika 2).

Brojne studije i pristupi pokušavaju modulirati fermentaciju buraga i mikrobiotu u mladih preživača kako bi se ubrzao razvoj buraga. Brz razvoj buraga smanjuje vrijeme odbića, a time i troškove skuplje hrane (mliječne zamjenice ili mlijeka). Kako poboljšati razvoj buraga? Jedan od najvažnijih ključnih čimbenika je prehrana.

Starter

Ranijom upotrebom starter koncentrata, možemo poboljšati razvoj buraga, a time i rast teladi. Početnu smjesu treba ponuditi mladoj teladi unutar nekoliko dana od rođenja kako bi se potaknuo unos startera i pospješio razvoj buraga. Imati pravilno razvijen burag u mlađoj dobi omogućuje teladi da iskoriste energiju iz suhe krme u mlađoj dobi za veći rast i učinkovitiji razvoj. Starter koncentrati moraju biti ukusni, kvalitetni, lako probavljivi, te moraju imati visok sadržaj energije i proteina. Dobar početni koncentrat potiče ranu konzumaciju od strane teladi. Na početku je bolje koristiti grubu hranu umjesto peleta kako bi se povećala potrošnja hrane i razvoj buraga. Telad bi trebala početi dobivati ​​starter koncentrate od trećeg do četvrtog dana života. Važno je svakodnevno davati svježu hranu, tako da se prvo preporučuje davanje jedne šake koncentrata, nakon dva tjedna možete povećati na dvije šake. Do tri tjedna, tele bi trebalo biti u stanju probaviti male količine žitarica, sojine sačme i sijena.

Voda

Voda je vrlo važna za razvoj buraga. Voda koju telad pije ide izravno u burag i stvara pravi medij za fermentaciju. Voda u mliječnim zamjenama ili u mlijeku ne doprinosi razvoju buraga jer dospijeva do sirišta, a ne do buraga.

Slobodan pristup vodi u ranoj dobi omogućuje teladi povećanje potrošnje koncentrata (slika 3). Od 3-4 dana starosti svoj teladi treba uz starter ponuditi i svježu vodu. Općenito, čista i svježa voda treba biti dostupna po volji (ad libitum) teladi od rođenja. Rano nuđenje vode je dobra praksa kako bi se telad navikla na konzumaciju. Telad na mliječnoj hrani treba popiti pet litara vode za svaki kilogram suhe hrane koju pojedu.

Vlakna

Vlakna su još jedna ključna točka u prehrani teladi za poboljšanje razvoja buraga. Vlakna potiču rast mišićnog sloja buraga i pomažu u održavanju zdravlja sluznice buraga svojim abrazivnim učinkom (sprječavaju sljepljivanje papila).

Općenito, vlakna/voluminozna hrana može se uvesti od trećeg dana i trebala bi biti dostupna svoj teladi do dva tjedna starosti, ovisno o korištenom starteru. Kvaliteta i kvantiteta važni su za vlakna. Loša kvaliteta smanjuje apetit teladi, a konzumirani koncentrat će se teže probaviti. Previše vlakana u prehrani teleta smanjuje unos koncentrata.

Odbiće 

Dob odbića varira od 4 do 10 tjedana starosti, uglavnom ovisno o proceduri hranjenja. Međutim, dob ne bi trebao biti jedini kriterij za odbijanje teladi. Umjesto toga, razmislite o donošenju te odluke na temelju dnevnog unosa suhe tvari.

Telad se može odbiti od sise nakon što dosljedno konzumira 1 kilogram koncentrata dnevno. Ova razina unosa može se postići za osam tjedana ako je pristup ukusnom starteru i vodi dostupan po volji (ad libitum).

Prateći ono što je teladi potrebno za dobar razvoj buraga, vrlo je važno izbjeći odgađanje odbića i uštedjeti novac farmeru.

Glavni uzroci problema kod odbića često su rezultat smanjene opskrbe energijom iz buraga te su povezani sa slabijim razvojem buraga. Preduga upotreba mliječne zamjenica produžuje razdoblje tova teladi s većim troškovima hrane. Također postoji korelacija po kojoj ženska telad koja su bolje napredovala prije odbića i bila ranije zalučena proizvode veću količinu mlijeka u prvoj laktaciji.

Imajte na umu da je bez obzira na dob pri odbiću (rano ili kasno) potreban razvoj buraga kako bi se izbjegli problemi u ovom razdoblju i održao rast teladi. Odbiće je stresan trenutak, a ako postupite ispravno tijekom prijelaznog razdoblja, možete smanjiti razinu stresa. Kako biste dodatno smanjili stres, zatvorili energetski jaz i stimulirali burag, posipajte 50 grama AHV Booster Powdera po hrani za telad dva puta dnevno. Počnite tjedan dana prije odbića do tjedan dana nakon.

Bibliografia

Taylor, J. D., R. W. Fulton, T. W. Lehenbauer, D. L. Step, and A. W. Confer. 2010. The epidemiology of bovine respiratory disease: What is the evidence for predisposing factors? The Canadian veterinary journal 51(10):1095.

NAHMS, U. 2016. Dairy 2014: Dairy cattle management practices in the United States, 2014.

Warnick, V., C. W. Arave, and C. Mickelsen. 1977. Effects of group, individual, and isolated rearing of calves on weight gain and behavior. Journal of Dairy Science 60(6):947-953.

Svensson, C., K. Lundborg, U. Emanuelson, and S.-O. Olsson. 2003. Morbidity in Swedish dairy calves from birth to 90 days of age and individual calf-level risk factors for infectious diseases. Preventive veterinary medicine 58(3-4):179-197.

Lago, A., S. McGuirk, T. Bennett, N. Cook, and K. Nordlund. 2006. Calf respiratory disease and         pen microenvironments in naturally ventilated calf barns in winter. Journal of dairy science 89(10):4014-4025.

Arthington, J., S. Eicher, W. Kunkle, and F. Martin. 2003. Effect of transportation and commingling on the acute-phase protein response, growth, and feed intake of newly weaned beef calves. Journal of Animal Science 81(5):1120-1125.

Jasper, J., M. Budzynska, and D. M. Weary. 2008. Weaning distress in dairy calves: Acute behavioural responses by limit-fed calves. Applied Animal Behaviour Science 110(1-2):136-143.

T. R. Dunn,* T. L. Ollivett,† D. L. Renaud,* K. E. Leslie,* S. J. LeBlanc,* T. F. Duffield,* and D. F. Kelton*1. 2018. The effect of lung consolidation, as determined by ultrasonography, on first-lactation milk production in Holstein dairy calves. Journal of Dairy Science 101(6): 5404-5410

Proaktivna podrška za optimalan uzgoj teladi

U nastavku prikazujemo protokol koji preporučujemo za optimalan uzgoj teladi. Kliknite na sliku za više informacija o proizvodu. Uvijek preporučamo korištenje proizvoda u programu za optimalne rezultate.

Calf Start

Respi

Booster Powder

ProLife-S